Prije četvrtog izdanja djela u 2022. godini u dva sveska/knjige Bestemeljni Bog, čovjek i svijet, djelo je već tri puta objavljeno u manjem opsegu u jednoj knjizi. Čitavo djelo, prvi i drugi svezak iz 2022. godine, dostupno je kako u tiskanom izdanju tako i u e-izdanju na web stranici: www.august.hr. Godine 2011. objavio sam prvo izdanje djela Bestemeljni Bog, čovjek i svijet u jednoj knjizi. Nakon tri godine objavio sam drugo izdanje spomenutog djela, koje se u odnosu na prvo izdanje uvelike razlikuje. Treće izdanje objavljeno 2015. godine, opet se podosta razlikuje od drugog izdanja iz 2014. godine. Cjelina djela iz 2022. godine je u odnosu na prethodno izdanje iz 2015. godine doživjelo znatnu promjenu kako strukture tako i građe. Građa četvrtog izdanja djela raspoređena je u dvije knjige ili dva sveska. Prvi svezak nosi naslov Materijalni svijet i ljudska duhovnost te obuhvaća građu prvih devet poglavlja trećeg izdanja iz 2015. godine. Drugi svezak nosi naslov Tri paralelna svijeta i obuhvaća građu posljednjih pet poglavlja trećeg izdanja. Čitavo djelo, prvi i drugi svezak iz 2022. godine, također ima ukupno 14 poglavlja kao i treće izdanje. Građa I. sveska neznatno je izmijenjena u odnosu na treće izdanje iz 2015. godine, ali građa II. sveska je uvelike izmijenjena i proširena.

MARIJAN AUGUST ROGINA, sada je već vremešan čovjek. Prošlo je podosta godina otkada je na životu. Građansko mu je ime Marijan, a ime August dobio je na krštenju, prezime Rogina. Ovaj svijet je ugledao jedno nedjeljno jutro 30. srpnja 1939. godine. To se dogodilo, oko mjesec dana prije početka Drugog svjetskog rata (započeo je 1. 9. 1939. godine rano ujutro). Rodio se u Bistri – naselje u blizini Zagreba. Najranije djetinjstvo proživio je u ozračju ratnog vihora. Godine 1946. krenuo je u osnovnu školu, a od 1954. do 1964. postiže sljedeća zvanja: automehaničar i strojarski tehničar. Dvije godine kasnije (1966.), upisuje studij strojarstva te 1971. postiže zvanje inženjera strojarstva. Bio je zaposlen u nekoliko tvrtki: kao djelatnik, poslovođa, šef pogona, a prije mirovine bio je direktor. Godine 1996. upisuje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu, a godine 2002. upisuje studij filozofije i religijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (FFDI), koji se od 2016. naziva Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na KBF-u postigao je zvanje teologa, a 2008. god. na FFDI, diplomira filozofiju i religijske znanosti. Marijan August Rogina, svoju je izobrazbu stjecao manje-više uz rad. Ni u jednom razdoblju svog života nije lagodno živio, bez fizičke i duhovne aktivnosti teško može zamisliti život. Osobno se smatra jedincatim duhovno-materijalnim bićem u čitavom svemiru, kao što je to i svaka druga ljudska osoba na planetu Zemlji. Odlučno odbacuje svaku pomisao da bi sebesvjesno živo biće; čovjek, bio plod slučajnosti. Siguran je da nije u postojanju pukim slučajem, nego po volji Onoga koji za sebe kaže: Ja sam Alfa i Omega (...) Onaj koji jest i koji bijaše i koji dolazi, Svevladar (Otk 1,8). Uvjeren je da čovjek sâm po sebi bez poticaja “odozgo”, teško može nešto zahtjevno učiniti. Isus kaže: ... „Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa“ (Iv 15,5). Vjeruje, da će po milosrđu Krista Gospodina; iako grješan čovjek, postići svoje pravo dovršenje u ovome svijetu za prelazak u novi vječni život. Također se nada da će nakon posljednjeg izdisaja postići potpunu sreću u procvatu vječnog života, i da će u radosti svekolike djece Božje kroz svu vječnost iskazivati slavu i čast našem dragom i dobrom Bogu.